Prijava

[SDL] Studentski Dnevni List

Pretraga

Društvo

Međunarodni dan maternjeg jezika – da svako ima pravo na jezičku raznolikost

Jasmina Radonjić i Lazar Dragutinović 21.2.2023. Komentari

Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se 21. februara. Nastao je na inicijativu Bangladeša, a priznat je i od strane UNESCO-a i zemlje koje su njegove članice ga proslavljaju kako bi promovisale jezičku i kulturnu raznolikost i ukazale na značaj poštovanja osnovnog ljudskog prava.

Foto: unsplash.com

Međunarodni dan maternjeg jezika se obeležava od 1999. godine u znak sećanja na studente koji su ubijeni u istočnom Pakistanu (današnji Bangladeš) jer su protestvovali zato što njihov maternji jezik nije proglašen kao zvanični jezik. Na ovaj dan se posebna pažnja posvećuje nacionalnim manjinama i njihovom pravu korišćenja maternjeg jezika u: kulturi, školstvu, medijima, što govori i činjenica da se u Srbiji koristi oko 13 jezika nacionalnih manjina

Maternji jezik je deo našeg identiteta i zbog toga ga posebno treba čuvati i negovati. Svako od nas ima samo jedan maternji jezik i trebalo bi da svako pokaže svetu lepotu svog jezika. U Srbiji je nivo pismenosti, kao i nivo jezičke kulture veoma slab. Svest o potrebi negovanja i čuvanja maternjeg jezika skoro da ne postoji. Pored toga što je sastavni deo našeg identiteta, on je najdirektniji izraz naše kulture. Jezik čuva sve ono što su naši prethodnici stvoril i važno je naglasiti koliko se truda ulaže u očuvanje maternjeg jezika. Očuvanjem svog jezika i pisma održavamo tradiciju i vrednosti koje su nam preci ostavili.  

lilartsy 333oj7zFsdg unsplash

Foto: unsplash.com

Međunarodni dan maternjeg jezika je bitan kako bi probudio svest kod ljudi na jednakost, kao i pravo da svako govori svojim jezikom, jezikom koji uči od rođenja, svojim maternjim jezikom, bez obzira na to u kakvom okruženju se nalazi. Pravo na upotrebu maternjeg jezika, najprisutnije je u sferi obrazovanja, ali odmah nakon obrazovanja tu su i mediji. U Srbiji postoji oko 100 štampanih glasila na 16 jezika nacionalnih manjina. Problem koji je prisutan kod informisanja na jeziku nacionalnih manjina je nedostatak kvalitetnih novinara i mladih obrazovanih ljudi koji pravilno koriste svoj maternji jezik, a koji nisu podlegli asimilaciji jezika većine. Govorenjem i pisanjem maternjim jezikom negujemo kulturu, a ona je sastavni deo svakog naroda i treba je čuvati.  

Lingvisti prognoziraju da će do kraja 21. veka nestati više od polovine jezika, a naše je da se potrudimo da to sprečimo time što ćemo u svakoj državi, bez obzira da li smo pripadnik manjine ili većine, govoriti svojim maternjim jezikom.

Izvori: novinarska-skola.org.rspoljvet-svil.edu.rs

društvo,maternji jezik,UNESCO,studenti,

Komentari

Morate biti registrovani i prijavljeni da biste ostavili komentar.